Jedna zemlja enormno zarađuje na drami u Hormuškom moreuzu: Optužuju ih da su ratni profiteri

Uobičajena dinamika plovidbe potpuno je narušena. Umjesto prosječnih 75 brodova, u ponedjeljak je kroz tjesnac prošlo svega devet plovila, od čega samo dva hemijska tankera. Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran praktično je paralizovao izvoz energenata iz Perzijskog zaljeva, odakle dolazi oko petine svjetske potrošnje nafte i plina. Trenutno je najmanje 150 trgovačkih brodova usidreno uz obale Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, čekajući bezbjedne uslove za nastavak plovidbe.

Dok Iran tvrdi da u potpunosti kontroliše pristup moreuzu, stvarajući ono što analitičari nazivaju "energetskom noćnom morom", američka Centralna komanda (CENTCOM) insistira na tome da prolaz nije zatvoren, a predsjednik Donald Trump javno je ponudio američku vojnu zaštitu brodovima koji se usude zaploviti tim rutama.

Norveški ekstraprofit usred globalne krize

I dok Evropi i dalekoistočnim zemljama prijeti ozbiljna energetska kriza, Norveška se izdvojila kao jedini stvarni dobitnik ove situacije. Prema najnovijim podacima, ova skandinavska zemlja samo od prodaje plina trenutno zarađuje oko 100 miliona eura dnevno više nego što je to bio slučaj do prošlog četvrtka. Norveški plin je, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao najvažniji energent za evropski kontinent, a obustava proizvodnje tečnog prirodnog plina (LNG) u Kataru zbog ratnih dešavanja dodatno je učinila Evropu zavisnom o isporukama iz Osla.

Analitičari upozoravaju da je plin mnogo teže skladištiti od nafte, te da su evropska skladišta trenutno popunjena sa svega 30 posto kapaciteta, što je izuzetno nizak nivo za zimske mjesece. Stvaranje "uskog grla" u Perzijskom zaljevu, kašnjenje robe i rast cijena transporta neminovno će se direktno odraziti na drastičan rast cijena električne energije širom Evrope.

Moralna dilema i optužbe za ratno profiterstvo

Ovakav ekonomski rasplet izazvao je oštre međunarodne kritike. Ugledni britanski Financial Times otvoreno je nazvao Norvešku "ratnim profiterom" koji izvlači ogromnu korist iz evropske i bliskoistočne krize. Håvard Halland, profesor na Univerzitetu Heriot-Watt u Edinburghu, poručio je da bi ekstraprofit koji se trenutno slijeva u norveški državni fond trebao biti usmjeren u opšte dobro kontinenta, prvenstveno kroz podršku ukrajinskoj odbrani i obnovi, podsjećajući da je Norveška ove godine za te namjene izdvojila tek tri milijarde eura.

Odgovarajući na kritike, norveška vlada se brani tvrdnjama da nije riječ o pohlepi, već isključivo o zakonitostima tržišnih cijena, naglašavajući da su povećali proizvodnju do samog maksimuma. Ipak, Cecilie Becker, ekonomska komentatorica norveškog javnog servisa NRK, priznala je neugodnu istinu o ekonomskom modelu svoje zemlje. Istakla je da se uloge Norveške kao "humanitarne" i "energetske" supersile neminovno sudaraju svaki put kada svijet postane nestabilniji, zaključivši surovo i iskreno: "U mnogim pogledima, Norveška živi od onoga čega se svijet najviše boji."